Zorica Gregurić: “Nema ništa gore nego kad ti država i društvo kažu da si nekoristan”

U sedmoj emisiji “Hrvatski branitelj” gostovala je Zorica Gregurić. Tijekom Domovinskog rata radila je kao medicinska sestra u vukovarskoj bolnici, a od 2000. g. se aktivno bori za zaštitu prava hrvatskih branitelja. Angažirana je i u braniteljskim udrugama putem kojih nastoji unaprijediti životnu svakodnevicu braniteljske populacije.

Zorica Gregurić je tijekom ’90-ih, sa svega 23 godine, kao zagrebačka dragovoljka odlučila pomoći kolegama u vukovarskoj bolnici te je tamo ostala sve do pada grada u studenom 1991. godine.

„Već ‘90-ih, nakon prvih višestranačkih izbora, ministar zdravstva g. Andrija Hebrang osnovao je sanitetski krizni stožer koji se sastojao od dragovoljaca liječnika, odnosno medicinskog osoblja više i srednje stručne spreme. Učinili su nešto što je dotad bilo nezabilježeno u svijetu vezano uz ratovanje, a to je da su se ekipe stručnjaka, koje su se sastojale od specijaliste kirurga, anesteziologa i dr., slale na prve crte, čime se spasilo preko 20 posto života“, prisjeća se Gregurić.

Medicinska trijaža, odnosno medicinsko zbrinjavanje, obično bude u tzv. trećem ešalonu dok je prvi ešalon prva crta. Upravo se slanjem visokostručnog osoblja na prvu liniju smanjilo vrijeme potrebno za transport i rizik od iskrvarenja, vrijeme koje je inače najpresudnije za ranjenika, pojašnjava Gregurić. U Vukovaru je bila u dva navrata tijekom ’91..

„U drugom navratu smo stigli u Vukovar u rujnu ‘91. te smo bili smješteni u vukovarsku bolnicu. Taj prvi dan je još bio čitav odjel kirurgije koji se nalazio na drugom katu, međutim kako je bolnica bila izravna meta, sutradan su direktnim pogocima uništene operacijske sale. Tako da su se sve trijaže, operacije, kirurško te sva ostala zbrinjavanja, preselila u podrum vukovarske bolnice. Radili smo u neljudskim uvjetima, ponekad i bez struje i centralnih plinova koji su važni za anesteziologiju.

Npr. zadnja operacija bila je ona Sanje Vidić, tada bebe od šest mjeseci, koja je zbog ranjavanja imala ozljede bedrene kosti i trbušne šupljine. Operirali su je pokojni primarijus Vlahović i pokojni dr. Kušt. To su bili kirurg i anesteziolog iz Klaićeve bolnice u Zagrebu, otkud sam i ja, a sestra Vesna i ja smo kao anesteziološki tehničari sudjelovale u operaciji. Zašto ju spominjem? Kada djecu operirate, prostorija mora biti jako zagrijana, nemojmo zaboraviti da je tada bio 11. mjesec, da nismo imali apsolutno ničega i bilo je jako hladno. Pokojni dr. Kušt je inkubator, u kojem se zapravo operirala ta bebica, dodatno fenom zagrijavao kako se ne bi spustila temperatura i da zbog hipotermije ne izgubimo Sanju. Sanja je preživjela, kasnije je kao dijete dolazila na kontrole u Klaićevu bolnicu, a danas je to prekrasna mlada žena koja živi u Vukovaru te mislim da radi u vojarni,“ prepričava Zorica.

U to vrijeme, cijelu hrvatsku javnost šokiralo je izravno granatiranje bolnice. Vukovarska bolnica tada je zbrinjavala ne samo hrvatske civile, branitelje i policajce, već i srpske civile, JNA vojnike te ranjenike paravojnih srpskih formacija.

„Koliko znam, u povijesti ratovanja bolnica nikad nije bila izravna meta. Crveni križ kojim je bio označen krov vukovarske bolnice, kao i mjesto predviđeno za spuštanje helikoptera u dvorištu, zapravo su bili orijentiri za gađanje. Stotinu tisuća projektila palo je na bolnicu, između ostaloga i “krmača” (bomba od 250 kg eksploziva) koja hvala Bogu nije eksplodirala ali je probila pet katova. Pala je pacijentu na zadnji dio kreveta, a on je srećom preživio. Mi smo 18. (studenog ’91.) znali da je Vukovar okupiran te da se dogovara predaja i miran izlazak ranjenika u konvoju. Kad smo dobili tu informaciju, počeli smo pripremati pacijente za transport. Kada su došli po nas u bolnicu, to je bilo popodne, tek tada smo shvatili kome smo izručeni. Oni su došli s gotovim popisima, izveli su ljude koji se dandanas nisu vratili.

Dobili su sve informacije iznutra. U vukovarskoj bolnici je preko 70 posto osoblja bilo srpske nacionalnosti. Kako ih je jako puno otišlo iz bolnice, nastala je potreba za osobljem pa smo mi iz Zagreba dolazili popunjavati stručne kadrove, ali ostalo je oko 30 posto njih. Nekolicina ih je otprije bila uhvaćena kako dojavljuje neprijateljima. Tako da kad su oni ušli nije ni bilo potrebe da vas pitaju tko ste, oni su znali sve. Ono što je bilo strašno, a to je da su odvojili pacijente od medicinskog osoblja. Nas su strpali u jednu gipsaonu. Za to vrijeme što su nas držali zatočenima, izvodili su pokretne pacijente te je negdje oko dvije trećine pacijenata odvedeno u nepoznatom pravcu. Kasnije smo saznali da su ubijeni na Ovčari. Bio je i još jedan autobus pacijenata za koji dandanas ne znamo gdje se nalazi.“

Gregurić je među zadnjima ostala u vukovarskoj bolnici. Naime, kako prijevoz koji je bio organiziran za transport nije bio dovoljan za sve pacijente, odlučila je s časnim sestrama, Jelom i Idom, te fratrom Smiljanom Berišićem, ostati u bolnici brinuti se o 52 hrvatskih branitelja i civila. S teškoćom se prisjetila tragičnih dana tog studenog, kada je u javnu sferu plasirana srpska propagandna vijest o „pokolju 40 srpske dece“, koja je služila kao pokriće za strašne zločine agresora prema Hrvatima koji su uslijedili u Vukovaru i okolici.

Od 2000-ih aktivno se borbi za prava branitelja

Nakon Domovinskog rata, Zorica nastavlja biti na raspolaganju Ministarstvu zdravstva, odnosno kriznom stožeru, te se vraća raditi u bolnicu. U međuvremenu je postala majka, a upravo ju je anegdota s kćerkom nagnula da se 2000. godine zaozbiljno angažira na društveno-političkoj sceni s ciljem zaštite zakonskih prava hrvatskih branitelja te identiteta i dostojanstva Domovinskog rata. Naime, kako priča Zorica, kćer joj je dobila jedinicu iz jednog teksta o Vukovaru u kojemu je navela da je Vukovar napao srpski narod, na što je profesor rekao “da se ne može to tako reći”. Gregurić smatra da postoji trend zanjekivanja činjenica, pogrešnog ili pak nekompetentnog učenja djece o Domovinskom ratu te da sam sadržaj nedovoljno podrobno obuhvaća relevantne događaje.

Kao aktivistica bavi se zaštitom prava hrvatskih branitelja na svim područjima: zdravstva, socijalnog statusa, statusa branitelja, statusa ratnog vojnog invalida, te samog dostojanstva branitelja i digniteta Domovinskog rata. Predsjednica je Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara te Saveza oboljelih od PTSP-a za Hrvatsku i BiH. Radom kroz udrugu Savez oboljelih od PTSP-a, Zorica je primijetila upravo da su stigme koje su krenule na branitelje 2000. g. bile „vrlo vrlo proračunate“.

„Najprije kroz puštanje u medije kako branitelji imaju visoke mirovine pa onda na način da ste imali kroz svaku vijest u crnoj kronici stavljenu etiketu ili ‘branitelj’ ili ‘oboljeli od PTSP-a’, što je zapravo kazneno djelo. Veliki je problem društvene klime u Hrvatskoj koja je nažalost stigmatizirala hrvatske branitelje i veliki broj slučajeva posttraumatskog sindroma zapravo je vezan upravo za taj odnos društva i državnih institucija prema hrvatskim braniteljima koje se gura na margine. Nema ništa gore nego kad ti država i društvo kažu da si nekoristan. A to su nam rekli i iznova govore“, govori Gregurić.

Grgurić smatra kako su branitelji danas stigmatizirani, izgurani na margine, a prava koja imaju nisu ispoštovana. Kako bi to promijenila, u sklopu Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara provodi projekt Osnaživanja branitelja kako bi se potrebitima osigurala psihosocijalna pomoć i rehabilitacija. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije. No to nije jedini projekt.

„Kao predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara doista imamo veći opseg rada, dakle od samih prava branitelja koji objedinjuju od zdravstvenih, pravnih problema, socijalnih, statusnih itd., preko istraživanja, odnosno aktivnog sudjelovanja u istraživanju ratnih zločina. U tom smislu svake godine organiziramo okrugli stol „Ovčara – zločin bez kazne“, na kojoj je uvijek prisutan dio osoba koje predstavljaju nadležne hrvatske institucije, povjesničari, hrvatski branitelji koji su preživjeli Ovčaru, obitelji poginulih, te međunarodni stručnjaci“, izjavila je Zorica.

U sklopu udruge provodi se i projekt „Vukovar – ljubav jača od smrti“, rađen s osnovnim i srednjim školama, koji djeci omogućuje jednodnevni izlet u Vukovar, dok su predavači branitelji/ce iz Vukovara. Udruga sudjeluje i u produkciji filma „Vukovarske stope zagrebačkih branitelja“ čija je premijera predviđena za jesen ove godine, kada je 30. godišnjica od odlaska medicinskog osoblja u Vukovar. Film su sufinancirali Grad Zagreb i Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Zorica se pojavljuje i na političkoj sceni u vrijeme Tomislava Karamarka koji je tada bio na čelu HDZ-a. No nakon što je trenutni predsjednik stranke, premijer Andrej Plenković, preuzeo vodstvo, Gregurić prelazi u Domovinski pokret.

Dodijeljen joj je i status vanjske članice saborskog Odbora za veterane u kojem sudjeluje u provedbi politika po pitanju zaštite žrtava velikosrpske agresije i pobune u Republici Hrvatskoj, prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida Domovinskog rata i svih sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida te veterana II. svjetskog rata, prava bivših političkih zatvorenika, ostalih žrtava totalitarnih režima. Tako trenutno surađuje na Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku.

Autor: Mario Macan

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Najnovije

Kako bi poboljšao vaše iskustvo na portalu, Jastrebarska Stvarnost pohranjuje privremene kolačiće u korisnička računala. Kolačići su tekstualne datoteke koje ne mogu naštetiti vašem računalu, a ako želite, možete ih obrisati u vašem pregledniku, no onda će vam se obavijest pojaviti prilikom sljedećeg otvaranja portala. Kolačiće možete onemogućiti u postavkama. Naša je dužnost zbog direkcije EU (EU Cookies Policy) zatražiti dozvolu za pohranjivanje kolačića. Pročitajte naše uvjete korištenja i pravila privatnosti za više informacija.

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Ispod je lista izvora koji automatski postavljaju kolačiće na Vaš uređaj. Možete ih pojedinačno uključiti ili isključiti u bilo kojem trenutku. Pročitajte više u našim pravilima privatnosti

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ova opcija je uvijek automatski uključena i postavlja samo jedan funkcionalni kolačić u Vaš preglednik kako bi sustav znao koje su vaše postavke. Taj kolačić spriječava nepotrebno pojavljivanje ovog prozora.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Analytics usluge koja prati Vaše korištenje ove stranice. Također dozvoljava instalaciju Google Analytics kolačića.

Google Analytics prati koje članke čitate, koliko vremena provodite na stranici i ostale parametre Vaše aktivnosti na našoj stranici. Koristimo Google Analytics uslugu kako bismo što bolje mogli analizirati korištenje naše stranice te na taj način pružili najbolju moguću uslugu Vama.

Isključivanjem ovog kolačića onemogućavate učitavanje skripte Google Analytics-a i onemogućavate praćenje Vašeg kretanja na ovoj web stranici.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Adsense usluge koja koristi prikupljene podatke o Vašim aktivnostima na internetu kako bi Vam omogućila personalizirane oglase na našim stranicama.

Isključivanjem ovog kolačića, onemogućavate Google skriptu koja instalira kolačić na Vaš preglednik koji služi kako bi Vam donio relevantne, personalizirane oglase na našoj web stranici.

Uključivanjem ovog kolačića dozvoljavate učitavanje skripte našeg partnera "Midas Network d.o.o." koja prikazuje relevantne oglase na našim stranicama.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate našem partneru "Midas Network d.o.o." prikazivanje relevantnih, sponzoriranih oglasa.

Ovaj kolačić dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje prikazivanje i korištenje Facebook sustava za komentiranje članaka.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate učitavanje i korištenje Facebook komentara na našim stranicama što također spriječava instalaciju Facebook kolačića koji prati Vaše ponašanje na našim stranicama kako bi Vam mogao prikazati relevantnije sadržaje kasnije.

Ova opcija dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje povezivanje sa sustavom "OneSignal" koji koristimo kako bismo Vas mogli obavijestiti o svim novim sadržajima na našoj stranici ako prihvatite slanje notifikacija na Vaš uređaj.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za uslugu "OneSignal" koja u tom slučaju neće raditi. Ako želite obavijesti o novim sadržajima na našim stranicama, omogućite ovu opciju i prihvatite notifikacije kada Vam se pojavi prozor s upitom.

Dozvoljavanjem ove opcije prihvaćate učitavanje fonta na našoj web stranici koji dolaze sa Google-ovih servera. Google svakom takvom konekcijom prikuplja podatke korisnika.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za Google Font-ove što spriječava njihovo prikupljanje podataka korisnika, ali također onemogućava učitavanje zadanog fonta na web stranici što bi moglo narušiti Vaše korištenje stranice.